Napomene Korisnika

Svim današnjim nosiocima prezimena Plavšić zajedničko je što im se rodonačelnik zvao Plavša. U osnovi ovog imena je baltoslovenska, staroslovenska i praslovenska riječ plav. Od iste osnove nastala su i imena: Plavac, Plavaš, Plavko, Plavuš…Ime Plavša i prezime Plavšic izgleda da su posebno raširena na nekadašnjim krajiškim prostorima.Prezime Plavšić nalazimo na šibenskom prostoru u selu Prodolju 1441. godine. U Lici Plavšiće nalazimo krajem 15. i početkom 16. vijeka.Na graničnom području Austrije i Turske nalazimo Plavšiće kao austrijske graničare od prve polovine 17. vijeka. Tako se 1638. godine pod komandom koprivničkog kapetana barona Ajbesvalda nalazio među ostalima i Milen Plavšić (Millen Plawschitsch). U jednom platnom spisku spisku koprivničke kapetanije iz 1651. godine Cvetko Plavšić je zastavnik. U isto vrijeme upisani su kao vojnici i Radovan (sluzio u Novigradu) i Marijan (u Bjelovaru), obojica Plavšići. Sa druge strane (desne) Save na osnovu jednog popisa graničara iz 1725. godine vidimo da je u Gradišci te godine (pod vlašću Austrije) bilo četiri domaćinstva sa prezimenima Plavšić (Plaffchich, Plaffica, Plafchich i Plafchich).U jednom zapisu u Šibeniku pominje se 1653. godine Carambasa Plavza – znaci Plavča, a možda i Plavša.U Razgovoru ugodnom (objavljenom 1756.) Andrije Kočića Milošića u jednoj od pjesama stoji: Malena se četa podignula, od Primorja mista kamenoga, prid četom je Plavša harambaša, silan uskok ispod Imotskoga…Plavšića danas ima u okolini Knina. U selima Golubić, Žargović i Strmica slave Đurđevdan i za njih se smatra da su porijeklom iz Bosne, odakle su se doselili u 16. vijeku.Za Plavšiće znamo i u okolini Srpca. U selu Sitnaž, uz bunu 1875. godine, živio je Marko Plavšić i bio je gotovo sedamnaest godina knez u selu. Pomenute godine prebjegao je u Slavoniju u Petrovo Selo.Krajem prošlog vijeka Plavšića koji slave Jovanjdan bilo je u parohijam: Visoko, Derventa, Bosanski Brod, Kostajnica i Sokolovo (Ključ). Đurđevdan slave Plavšići u parohijama: Kola (Banja Luka), Blaško (Banja Luka), Derventa, Pribinić i Šnjegotina (Teslić), Šarinci (Prnjavor), Prijedor, Sokolovo (Ključ), Podvidača (Stari Majdan), Oštra Luka. U parohijama Medina Donja (Mrkonjić-Grad) i Vagan (Šipovo) Plavšići slave Nikoljdan. U isto vrijeme na nekadašnjim krajiškim prostorima sa druge strane rijeke Save Plavšići u Bastaji Velikim i Katincima u pakračkom protoprezviteratu slave Nikoljdan: u Pakracu i Obradovcima (voćinski protoprezviterat – Đurđevdan; Loznici (trestenovački), Kućancima (voćinski) – Ilindan; Poučju (trestenovački) – Gospojina; Virovitici, Voćinu (voćinski) – Jovanjdan ili Nikoljdan; Orahovici (voćinski) – Simindan.Postoje i naselja sa nazivom Plavšići, koja su dobila ime upravo po Plavšićima, koji su ga i osnovali. Plavšići su uglavnom zaseoci sledećih sela: Kola (Banja Luka), Podvidača (Stari Majdan), Sokolovo (Ključ) i Gnojnica (Tuzla). Na koprivačkom području postoji selo Plavšinci, a kod Sinja nekada je postojalo naselje sa imenom Plavša. U selu Dobrogosće (Slavonska Požega) 1698. spominje se potok Plavšica (Plavcicha).Interesantan je i nastanak sela Plavšinci u Slavoniji. Selo je dobilo ime po Plavši (Plavcu) Margetiću koji je polovinom 16. vijeka komandovao nad 53 pesaka u Koprivnici. O Plavši znamo da je bio stric čuvenog vojvode Ivana Magretica - Rascianusa koji je 1542. godine uhvacen kao turski uhoda u okolini Križevaca. Poslije nagodbe sa Austrijancima prešao je na njihovu stranu sa svojim ljudima i tu se nastanio.

Ovaj tekst pokazuje da su ime Plavša i prezime Plavšić poznati još od vremena srednjeg vijeka. Ovo prezime i ime su najrašireniji po našim sjeverozapadnim oblastima, prije svega prostorima nekadašnjih krajina a na drugim prostorima samo sporedično.